Što preko praznika

Još jedna školska godina za većinu učenika odavno je već završila, knjige I školske torbe bačene su u kut, a naši mali učenici, nakon dugog iščekivanja nadamo se, uživaju u ljetu prepunom igre I zabave. Nedvojbeno, praznici za djecu predstavljaju dugo očekivani odmor od škole i školskih obveza, puno slobodnog vremena te mogućnost bavljenjem svim onim aktivnostima koje su im tijekom godine bile uskraćene ili ograničene zbog svakodnevnih obveza: kasniji odlazak na počinak te dulje spavanje, gledanje omiljenih filmova i crtića, višesatno kupanje i igranje s prijateljima i slično.

To, pred roditelje, stavlja nove zadatke, koje neki mogu smatrati stresnim – kako kvalitetno a zabavno osmisliti cijelo ljeto, na koje način provoditi vrijeme s djecom, kako osigurati adekvatan nadzor I financije, da li i na koji način pričati o prošlogodišnjem školskom ne/uspjehu, kada započeti s pripremom za sljedeći razred. Roditelji se obično nađu u pomalo nezgodnoj situaciji, pa nakon što, ukoliko mogu, provedu 2 do 3 tjedna godišnjeg odmora zajedno s djecom, ostatak ljeta njihova djeca često provode s djedom i bakom ili su čak prepuštena sami sebi, televizoru/ računalu ili ulici. Uzevši navedno u obzir, dobro je zajedno s djecom napraviti dnevni plan aktivnosti počevši od ustajanja, pripreme doručka, zaduženja, odlaska na kupanje,dogovora o sadržaju i trajanju gledanja TV-a , pravila korištenja kompjutera i Interneta i sl. Također, ukoliko je to moguće, i naravno uzevši u obzir dob djeteta, dobro je primjerice s prijateljima ili susjedima organizirati zajedničko čuvanje i druženje djece.

Vratimo se sad na period u kojem zajedno provodimo praznike/godišnji odmor. To vrijeme je idealno za druženje s vlastitom djecom jer pruža mogućnost da svi članovi provedu više vremena zajedno kao i da roditelji I djeca poboljšaju međusobnu komunikaciju i obogate odnos.

Ono čega svakako trebamo biti svjesni da je djeci, baš kao i nama odraslima, potreban odmor i opuštanje te je od vitalne važnosti omogućiti im period bez razgovora o školi i školskom ne/uspjehu. Nažalost, često u školskoj dobi, zbog manjka vremena ali I nedostatnih vještina komuniciranja, roditelji s djetetom najčešće vode razgovore baš o školi, misleći da tako pokazuju brigu i ljubav. Možda se i sami možete prepoznati u ovim pitanjima „Šta je danas bilo u školi?“ ili „Jesi li ispravio matematiku/fiziku/povijest?“ no ukoliko su to vaša jedina ili najčešća pitanja, djeca ne osjećaju da iskazujete istinski interes za njih i mogu pokazivati otpor te davati odgovore kao što su „Dobro.“ ili „No, dobro popravit ću ocjene!.“ . Na taj način nećete dobiti željene informacije a ni obogatiti i poboljšati odnos s djetetom. Umjesto navedenog, pogotovo za vrijeme praznika kada imate više vremena, bilo bi dobro pokazati interes za stvari, teme, područja koje njih zanimaju te saznati malo više o njihovim željama i planovima, prijateljima i društvu u kojem se kreću, događajima koji su im od važnosti. Bitno je da dijete ima osjećaj da može s vama ravnopravno razgovarati, te da bez straha, osude ili ismijavanja s vaše strane može iznositi svoja stajališta, sudove i osjećaje. Pokazujući da cijenite i poštujete dijete u cijelini, oplemenjujete vaš odnos, a isto može imati veliku vrijednost u kriznim periodima u kasnijoj dobi (posebice pubertetu/adolescenciji), kada će se dijete osjećati slobodno obratiti vam se pri pojavi problema tipičnih za tu dob. Razgovor o školi nije naravno zabranjena tema no važno je vas dijete doživi dobronamjerno a ne kontrolirajuće.

Kod osmišljavanja praznika obitelji se razlikuju, a uloga roditelja u planiranju praznika kod mlađe djece zahtjevnija je nego kod adolescenata, koji u principu i ne žele sudjelovanje roditelja u istome. U takvim slučajevima važno je da je roditelj upoznat planom aktivnosti npr. što će raditi, gdje i s kim će biti, vrijeme odlaska i povratka, s kim od ostalih roditelja može biti u kontaktu i sl. Kod djece osnovnoškolske dobi djeca sama nerijetko traže da im roditelje osmisle aktivnosti i „razbiju dosadu“, dok je mlađima, ta pomoć odraslih, nužna. Pri navedenom važno je poštivati djetetove interese I ne nuditi djetetu gotova rješenja, već zajedno vidjeti postojeće mogućnosti, predložiti određene aktivnosti te dopustiti dijetetu da samo odluči što mu se sviđa. Na taj način roditelji ne razmišljaju umjesto djece preuzimajući odgovornost i nudeći im gotova rješenja već dijete uči kreativno, aktivno, samostalno i odgovorno donositi prve odluke. Takvim pristupom djeca postaju samosvjesna i razvijaju samopouzdanje te postaju osobe koje znaju što žele raditi i kako to ostvariti.

Nekoliko ideja za obiteljske aktivnosti tijekom ljetnih praznika:

Izradite Obiteljski kolaž. Zajedno s djecom izaberite vama najdraže slike s rođendana, proslava, svakodnevnog života, ukrasite slike, napišite datum o događaju te na taj način izradite kolaž I ovjekovječite zajednička sjećanja.
Napravite grb svoje obitelji.
Ispecite i dekorirajte neke nove i neobične kolače.
Igrajte se – roditelji trebaju dati prednost društvenim igrama s djecom ispred dugih sati gledanja TV programa I igranja kompjuterskih igrica.
Osmislite novu igru, priču, pjesmu zajedno.
Bavite se obiteljskim hobijem – aktivnosti kao što su primjerice izrađivanje nakita, biciklizam, rolanje odličan su način za kvalitetno provođenje vremena s djecom.
Održite u krugu obitelji I prijatelja «Olimpijske igre» primjerice na plaži, na livadi ili u dvorištu obiteljske kuće.
Važno je da djeca izaberu igre te da izrade olimpijske medalje ili pehare (može biti i simbolična nagrada).
Upriličite i svečanost proglašenja, te proslavite uz roštiljanje.
Održite obiteljsko natjecanje u pjevanju, plesanju ili pantomimi. Pobjednik može izabrati, od nekoliko ponuđenih aktivonsoti, jednu po svojoj želji za sljedeći dan.
Organizirajte izlet s članovima obitelji, a ako nemate financijskih sredstava to može biti piknik, šetnja u prirodi ili na plaži.
Organizirajte obiteljska putovanja - djeca su dio obitelji i kao takve ih od malena uključite u obiteljska putovanja. Samo putovanje može se iskoristiti kao vrijeme za upoznavanje djeteta kroz mnoge igrice i pitalice (npr. Što bi bio da sam boja, životinja, biljka?, Što ti je bilo najljepše prošlog tjedna? I slično). Roditelji mogu pričati priče iz vlastitog djetinjstva, što djeca vole slušati.
Uživajte u godišnjem odmoru i provedite ga negdje gdje nema TV, igrica, kompjutera I sl.
Pročitajte lokalne novine koje objavljuju aktivnosti i događanja tijekom školskih praznika te se prema mogućnostima uključite u iste. Primjerice, takve aktivnosti provode knjižnice za djecu, udruge u lokalnim zajednicama kao I naš Obiteljski centar.
Okušajte u sportskim aktivnostima.

Roditelji, ono što je potrebno, jest prvenstveno Vaša odlučnost da pronađete vremena i da budete kreativni u osmišljavanju zabavnih sadržaja!

Ana Rajić, prof.defktolog- smjer PUP

- - -
LITERATURA:
Jesper Juul; Vaše kompetentno dijete; Educa, Zagreb, 1998.
Puhovski, J; Rabotek-Šarić, Z.; Sakoman, S. i Brajša-Žganec, A. (2002.) Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društvena istraživanja 2-3:239-260.
Hrpka Hana; Roditelji i djeca - kako preživjeti ljeto?; ww.hrabritelefon.hr
Kosanović Dušanka; Slobodno vrijeme djece i mladih; www.dpp.hr,