Kako uvesti pravila spavanja

Da li vam se ovaj scenarij čini poznat, još jedan dugi radni dan konačno se bliži kraju i vrijeme je da vaše dijete spremite za spavanje. Zagrlite ga, poljubite i zaželite mu laku noć, no umjesto da se posvetite silnim obvezama koje vas još čekaju, vi ponovno provodite cijelu večer u nastojanjima da uz viku, plač i suze konačno zaspi. Nekoliko sati kasnije, dok gledate vaše usnulo dijete, vi umorni razmišljate “…ma gdje ja to griješim…”.

Osim za vas, vrijeme odlaska u krevet, može biti vrlo teško i za vaše dijete. Djeca najčešće izbjegavaju spavanje jer se boje da će nešto propustiti, zbog straha od mraka, mokrenja u krevet ili zato što su se zaigrala. Ako takve i slične probleme riješite, a dijete i dalje odbija ići u krevet, vjerojatno iskušava svoju moć. Odlazak na počinak za njega će postati još jedna bitka u kojoj će pokušati pobijediti koristeći sva sredstva uključujući plač, histeriju i objašnjavanje. Upravo borba sa spavanjem jedan je od načina preuzimanja kontrole, ali i borbe sa strahovima koje možda dijete ima kada se ugase svijetla, jer za njega ispod kreveta “vrebaju čudovišta”. Ako i dijete nije preplašeno, zbog uzbuđenja oko dana koji je završio ili dana koji dolazi, možda jednostavno u u tom trenutku nije pospano.

Neosporno je da se mnogi roditelji djece različite dobi, od malih beba do djece osnovnoškolske dobi, susreću s opisanim poteškoćama pri uspavljivanju. Ovdje ćemo vam pokušati dati odgovore na pitanja koja vas muče, opisati same funkcije sna i obilježja procesa spavanja u određenim razvojnim fazama kao i efikasne načine uspavljivanja.

Spavanje je dio našeg života, sva živa bića trebaju san, a osobito je važan za djecu jer izravno utječe na psihički i fizički razvoj i primarna aktivnost mozga za vrijeme ranog razvoja. Pri spavanju se odmaramo i fizički i duševno. Tijekom budnosti postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu, pa je spavanje nužno kako bi se ta ravnoteža ponovno uspostavila. Ritam budnosti i spavanja reguliran je ritmom dana i noći. Usklađivanje ova dva ritma započinje otprilike 6 tjedana po rođenju djeteta, a ravnomjerni ciklusi uspostavljaju se nakon 3 do 6 mjeseci. Do druge godine, većina djece više vremena provede spavajući, a prema nekim istraživanjima, 40% djetinjstva provedu spavajući. Postoje dvije vrste sna:

NON-REM faza ili pasivni san za vrijeme kojeg je pojačana opskrba mišića krvlju, energija se pohranjuje, tkivo se obnavlja i raste, izlučuju se hormoni za rast i razvoj
REM faza ili aktivni san za vrijeme kojeg je mozak aktivan i u kojem sanjamo. Tijelo nam je mirno, disanje i puls su nepravilni

Bebe provedu 50% vremena u svakoj od ovih faza koje se izmjenjuju otprilike svakih 50 minuta. U prosjeku, u dobi od 6 mjeseci REM faza zauzima oko 30% sna. Kad dijete dosegne predškolsku dob, faze se izmjenjuju otprilike svakih 90 minuta.

Spavanje u različitim razvojnim fazama

Novorođenčad (1-2 mjeseca)

Kod novorođenčadi ciklusi budnosti i spavanja povezani su s osjećajem gladi, potrebom za presvlačenjem i pažnjom. Dnevno spavaju od 10.5 do 18 sati s periodima budnosti od 1 do 3 sata. Periodi spavanja nepravilno se izmjenjuju i mogu trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Za vrijeme sna, često su aktivni, istežu se, miču rukicama i nožicama, smiju se i sišu.
Pospanost novorođenčeta lako je uočiti pa kad primjetimo da je beba grintava, plačljiva ili primjerice trlja okice, najbolje ju je odmah, prije nego li nam na rukama zaspe, staviti u krevetić. Djeca koja se naviknu na prisutnost roditelja pri uspavljivanju, kada se probude u tijeku noći, češće plaču tražeći roditelja kako bi ponovno usnuli. Naime, dijete se uči zaspati uz pomoć roditelja i kada se tijekom noći probudi, ono želi ponovno zaspati na isti način na koji je naučeno. Zato zaplače i čeka da ga roditelj ponovno primi, prošeće, poljulja i sl. Ono se naviklo na takav način uspavljivanja i ne zna drugačije usnuti. Također, kako biste kod djeteta razvili naviku spavanja noću, tijekom dana im se više posvetite i držite ih aktivnima, a kako se približava noć atmosfera oko djeteta bi trebala biti tiša, mirnija, a prostorija zatamljenija.

Spavanje i dojenčad (3-11 mjeseci)

Nakon napunjenih 6 mjeseci, noćna hranjenja više nisu potrebna i mnoga djeca spavaju cijelu noć. Kao i kod novorođenčadi i u ovoj dobi bi bilo dobro djecu staviti u krevet u trenutku kad primijetite da su pospani i umorni, ali su još uvijek budni. Neka vrijeme polaska na spavanje svaki dan bude isto, a soba u kojoj dijete spava tiha, zatamnjena, hladna i bez buke izvana kako se djetetov san ne bi prekidao. Ipak, nemojte stvarati ni umjetnu tišinu, već pustite da se uspava uz uobičajene zvukove.

Spavanje i djeca u dobi od 1-3 godine

Djeci ove dobi potrebno je dnevno 12-14 sati sna. Spavanje «po danu» sada predstavlja jedan neprekinuti period u trajanju od jednog do tri sata. Potrebno je paziti da dijete ne spava u kasnim poslijepodnevnim satima jer bi to moglo odgoditi pravovremeno usnivanje noću. Česti su noćni strahovi i noćne more. Potrebno je održati raspored spavanja i ostati dosljedan te omogućiti djetetu da stalno spava na istom mjestu. U ovom razdoblju djeca često imaju određeni objekt sigurnosti poput dekice ili plišane igračke s kojima spavaju - slobodno im dopustite da ih zadrže.

Spavanje i predškolci (3-5 godina)

Predškolci spavaju obično između 11 i 13 sati. Nakon pete godine većina više ne spava u tijeku dana. Kako im se razvija imaginacija, česti su noćni strahovi i noćne more, neki počnu i mjesečariti. U ovom razdoblju i nadalje zadržite uobičajeno vrijeme i stalno mjesto spavanja. Potaknite neku opuštajuću rutinu koja se odvija u sobi u kojoj dijete spava (čitanje priče, pjevanje, slušanje glazbe i sl.). Svakako u dječjoj sobi nemojte držati televiziju i računalo.

Spavanje i djeca školske dobi

Djeci školske dobi potrebno je 10 do 11 sati sna. To nije čudno budući da školarci imaju sve više obveza, tu je učenje i pisanje domaćih zadaća, pa treninzi i/ili primjerice glazbena škola. Također, počinju pokazivati sve veći interes za TV, računalo, internet, proizvode koji sadrže kofein (Coca Cola, kava, čaj) što može pak utjecati na poteškoće s usnivanjem, pojavljivanje noćnih mora te buđenje u tijeku noći. Neka istraživanja pokazala su kako je gledanje televizije neposredno prije spavanja povezano s odbijanjem odlaska u krevet, poteškoćama usnivanja, anksioznošću prije spavanja te s manjom ukupnom količinom sna. Bilo kakve poteškoće ili nepravilnosti povezane sa spavanjem mogu voditi ka čestim promjenama raspoloženja, poteškoćama u ponašanju kao i na djetetovu sposobnost učenja u školi.

Kako djetetu olakšati i uljepšati spavanje

Svako šesto dijete pati od nesanice. Najčešće razlog je vrlo visoka razina buke, a također i velika količina vremena koje dijete provodi pred televizorom. Dječji organizam traži zdrav san za aktivan rast, fizički i psihički razvoj. Školarci su jako opterećeni i zato im je nužno 9 do 10 sati sna kako bi njihov mozak sljedećega dana imao dovoljno energije za rad. Nakon kvalitetnog odmora dijete se može mnogo bolje koncentrirati jer mu se mozak obnovio. Zato pazite da se vaše dijete uvijek dobro naspava.

Što učiniti?

Nemoguće je prisiliti se na odmor. San je spontano stanje.
Pokušajte oblikovati djetetov bioritam i ukloniti ometajuće faktore.
Budite dosljedni pri postavljanju vremenske granice odlaska na spavanje. Ako se prije spavanja dijete igra sat ili dva, to će vam pomoći spriječiti svađe. Kada se približi vrijeme za spavanje slobodno upozorite dijete da ima još pola sata, pa deset minuta i konačno pet minuta.
Prije spavanja, posvetite vrijeme djetetu, pričajte s njim o njegovom danu u vrtiću ili školi, što je radilo, naučilo, vidjelo, doživjelo. Možda će pričanje s njim pomoći da brže i lakše zaspi. To i nije neobično ako radite dugo i nemate priliku mnogo vremena provoditi s djetetom.
Utvrdite rutinu odlaska na počinak, kako bi se osjećalo sigurno i zaštićeno. Večernju ritual može sastojati od kupanja, uzimanaj čašu toplog mlijeka ili čaja, zajedničkog pranja zuba, čitanja prije spavanja, te naravno poljubaca i zagrljaja.
Dozvolite djetetu da, u okviru pravila koja ste vi postavili, nešto i samo izabere. Odbijanje odlaska u krevet može biti pokušaj pokazivanja svoje volje, a na ovaj način ono može odlučiti o nekim stvarima. Primjerice, pitajte ga želi li prije spavanja čuti priču ili želi pogledati crtani film, s kojom igračkom želi spavati, želi li popiti mlijeko ili kakao prije spavanja. No, budite oprezni s pitanjima i postavljate samo ona koja možete ispuniti, nikako ne pitajte želi li ići spavati jer vam se odgovor možda neće svidjeti odgovor.
U sobi gdje dijete spava ne smije se nalaziti televizor. TV program ne može se gledati bez nadzora, a prijemnik je i jak izvor elektromagnetskog zračenja što može ometati san. Sat vremena prije odlaska na spavanje dijete treba prekinuti gledanje televizije, igranje na računalu ili pisanje domaće zadaće.
Vrlo je važno da dijete koje uranja u san boravi u mirnom okruženju. Ne odnosite se lakomisleno prema tom čimbeniku.
Ne zabrinjavajte se bude li dijete katkad imalo noćne more. To je uobičajena pojava koja brzo prolazi.
Ako bez obzira na sve već opisano dijete bude imalo teškoća sa spavanjem, predložite mu da prije spavanja izvodi jednostavne vježbe opuštanja.
Idite korak po korak. Nemojte očekivati čuda „preko noći“, obružajte se strpljenjem. Polako gradite navike. Primjerice, ako je vaše dijete naviknuto zaspati u vašem krevetu, prvi korak je, naučiti dijete da samo zaspi u krevetu, bez vaše prisutnosti uz njegovo uzglavlje. U tome će možda pomoći lagana svijetlost iz hodnika ili obećanje da ćete u više navrata provjeriti da li je OK. Uvjerite dijete da je sigurno te da ste vi vrlo blizu i nećete imati problema.
Budite mirni ali nemojte popuštati. Makar vaše dijete plače, vrišti, protestira, moli da mu jednom dopustite da ostane budno, nemojte popustiti Ako ste pak još frustrirani, nemojte se upuštati u „borbu“. Ostanite mirni, nemojte podizati glas, ali inzistirajte na poštivanju vaših pravila.
Prijašnje pravilo naravno ima i iznimke, pri mjerice nećemo inzistirati na gašenju svijetla i odlasku na spavanje u 20.00 ako je dijete jako bolesno ili ako mu se nešto dogodilo (trauma ili nešto slično).Tada je važno da ostanemo u blizini djeteta, pružimo mu sigurnost i pobrinemo se za njega/nju. Ukoliko se ovako nešto i dogodi bitno je dijetetu objasniti zašto ste promjenili pravilo i naglasiti da je riječ o iznimci.
Starije dijete ili adolescenta potaknite da na vrijeme ide spavati kako bi se dovoljno odmorio prije jutarnjeg polaska u školu

Na kraju, nužno je naglasiti kako je svako dijete jedinstveno, drugačije i posebno i ne postoji jedan sigurni recept kako odgojiti dijete koje dobro spava. Jedino rješenje je da ga od njegove rane dobi pokušavate naučiti zdravim navikama spavanja koje će možda potrajati cijeli život.

- - -
Literatura:
1. Anette Kast-Zahn, Hartmut Morgenroth: Svako dijete može naučiti spavati, Alinea, Zagreb, 2000.
2. Kamarovsky „Tajne uspješnog učenja: Razvijamo pamćenje, ustrajnost i koncentraciju”,Planet Zoe, 2010.
3. www.bebe-i-mi.com, San i poremaćaji spavanja
4. http://revija.in, Kada vaš mališan ne želi ići spavati