Konstruktivno rješavanje sukoba kao socijalna vještina

Što je sukob?

Možemo reći da je sukob kada dvoje ili više pojedinaca zauzimaju različita mišljenja o načinu rješavanja nekog problema. Konflikt sam po sebi nije destruktivan i negativan ako poznajemo uzrok sukoba.

Konflikt može dovesti do boljeg sagledavanja problema i poticanja novih,uspješnih rješenja-te koflikte glede njihovih ishoda nazivamo konstruktivnim konfliktima:
-na subjektivnom planu oni dovode do osjećaja zadovoljstva i samopouzdanja te potiču radoznalost i kreativno mišljenje
-na inetrpersonalnom planu dovode do toga da su svi sudionici zadovoljni ishodom, ishod predstavlja unapređenje socijalnih odnosa.

U konfliktnim situacijama često se reagira agresijom ili povlačenjem.
- ovo ne vodi rješavanju sukoba već do njegova potiskivanja, a neriješeni sukob na individualnom planu može dovesti do dugotrajnih frustriranosti koja može varirati od osjećaja tjeskobe, nelagode , zabrinutosti preko gubitka samopouzdanja ili samopoštovanja do neurotskih i psihosomatskih poremećaja.
- na interpersonanom planu dolazi do eskalacije sukoba

Različiti načinu sučeljavanja s konfliktom predstavljaju poseban aspekt socijalnih vještina-naučenih oblika ponašanja.
Učenje ovih vještina i razvijanje apriornog stava prema konfliktu kao nečemu dobrom ili lošem započinje u najranijem djetinjstvu.
To je učenje tj. usvajanje pretpostavki da se u sukob uđe i iz njega izađe bez primjene sile. Određene vještine omogućuju djetetu da se osjeća sposobnijim rješavati konflikte konstruktivno i nenasilno.

Što su socijalne vještine?

- to su naučeni oblici ponašanja, uvježbane sposobnosti
- uče se od najranijeg djetinjstva u obitelji; spontano, imitacijom, metodom pokušaja i pogrešaka, a kasnije se utvrđuju i mijenjaju kroz interakciju s ostalom grupom vršnjaka.

Na osobnom planu socijalne vještine pridonose uspostavljanju uspješnih odnosa s okruženjem i većem osobnom zadovoljstvu.

Vještina konstruktivnog i nenasilnog rješavanja sukoba temelji se na usvajanju i međusobnom integriranju većeg broja specifičnih socijalnih vještina. To su:

  • istinsko slušanje
  • očitovanje umjesto potiskivanja vlastitih osjećaja
  • jasno izražavanje želja i potreba
  • razmatranje najrazličitijih mogućnosti rješavanja određenog sukoba
  • vještina pregovaranja i dr.

Djeca nauče i primjenjuju ove vještine kada su norme u njihovom okruženju pohvala i suradnja, a ne kritika i natjecanje.

Što odrasli više potiču djecu na korištenje tih vještina i rješavanje vlastitih problema (umjesto da se sami upliću u sukobe među djecom i nađu neko brzo rješenje) to će djeca biti češće u prilici ovladati vještinama potrebnima za kreativno rješavanje sukoba.

Svrha je pomoći djetetu da upozna vlastite i tuđe osjećaje, te da istraži načine na koje može spriječiti ili riješiti međusobne sukobe.

Razvoj konflikata kod djece

Konflikt će se povećati ako:
- postoji porast u izražavanju emocija srdžbe i frustracije,
- postoji porast percipiranja prijetnje,
- se uključi više osoba koje se zauzmu za neku od suprotstavljenih strana,
- djeca nisu bila u prijateljskim odnosima ni prije konflikta,
djeca raspolažu s malo prosocijalnih vještina

Konflikt će se smanjiti ako:
- se pažnja usmjeri na problem, a ne na sudionike,
- se smire izražene emocije i smanje percipirane patnje,
- su djeca prijatelji i prije konflikta,
- djeca znaju kako treba rješavati konflikte ili imaju nekoga tko im u tome može pomoći

Pristupi rješavanju konflikta:
Napad ili bijeg, odnosno agresivan ili pasivan pristup sukobu često nisu djelotvorna i dugoročna rješenja problema. Obično ih prati tjelesna ili emocionalna bol, poniženje ili potisnuta srdžba.
Definiranje problema iznimno je važno,ono određuje usmjerenost prema rješenju, odnosno očekivanja od rješenja.

Tijek učenja konstruktivnog rješavanja sukoba

Suradnja i natjecanje
Suradnja je važna ne samo s obzirom na ishod zajedničke aktivnosti već i na procese, kao npr. donošenja odluke. Na taj se način potvrđuje pojedinka/ pojedinac (ponos na svoj individualni doprinos) a i razvija se grupna povezanost čime je olakšano i konstruktivno rješavanje sukoba.

Komunikacija
Sukobi i nasilje često su vezani uz nedostatak u saobraćanju.
Stoga su vještine slušanja, opažanja i govorenja važan preduvjet konstruktivnog rješavanja konflikta-aktivno slušanje.
Slušanje: aktivno slušanje ili reflektiranje.
Opažanje; naglasak je na gledanju(govor tijeka, izražaj lica i drugi oblici neverbalne komunikacije).

Samopoštovanje i suosjećanje
Samopoštovanje je ključno za razvoj suosjećanja i skrbi za druge. Nisko samopoštovanje i loša slika o sebi korijeni su brojnih konflikata. Kada dijete ne prihvaća sebe teško mu je uvažiti mišljenje i potrebe drugog djeteta što je osnova čestih ruganja ili odbacivanja ili agresivnog ponašanja. Takvo dijete može tražiti prihvaćanje u grupi kroz konformiranje što mu katkada onemogućuje zalaganje za nenasilno rješavanja konflikta. Stoga je afirmacija, potvrđivanje vlastite vrijednosti i vrijednosti druge osobe preduvjet međusobnog uvažavanja i konstruktivnog rješavanja konflikta.
suosjećanje
Suosjećanje ili empatiju možemo odrediti kao uživljavanje u emocionalna stanja drugih osoba i razumijevanje njihova položaja (patnje ili ugroženosti). Uz pojam suosjećanja veže se i pojam prosocijalnog ponašanja. To je sveobuhvatni naziv za različite oblike socijalnog ponašanja kojima je temeljno pomaganje drugima u zadovoljavanju njihovih potreba i uklanjanju poteškoća.
Suosjećanje i prosocijalno ponašanje javlja se već u posve male djece. Ako dijete za svoje suosjećajno ponašanje biva pohvaljeno od doraslih, takvo će se ponašanje dalje razvijati, a ako odrasli ne primjećuju ili negativno reagiraju na takvo djetetovo ponašanje, ono će se vremenom smanjivati.

Ishodište programa konstruktivnog rješavanja sukoba

Programi učenja konstruktivnog rješavanja sukoba temelje se na sljedećim pretpostavkama:

  • Sukobi postoje, sami neće nestati, niti ćemo ih mi pokušati potisnuti. Želimo djecu poučiti vještinama korisnim u konfliktnim situacijama.
  • Sukob može dovesti do osobnog rasta, nije uvijek dobar a niti loš. Kroz sukob možemo naučiti nešto novo o sebi i drugima,
  • Mnogo je mogućih rješenja svakog sukoba, mi se vježbamo u pronalaženju različitih rješenja
    Što točnije odredimo problem, to je vjerojatnije da ćemo ga riješiti
  • Nasilje u konfliktnim situacijama se često povećava,
  • Pozitivni osjećaji se također povećavaju, rastu. Što više potvrđujemo vrijednost drugih i sebe, to ćemo lakše riješiti sukob
  • Katkad možemo naći rješenje u kojem svatko pobjeđuje, ne uvijek.

Konstruktivno rješavanje sukoba
Učenje konstruktivnog načina rješavanja konflikta pomaže djeci da upoznaju njihovu složenost, istraže mogućnost reagiranja u konfliktnoj situaciji, djeca često uviđaju da mogućnosti ima više nego im se u prvi mah činilo.

Rješavanje problema:
U čemu je problem, što se dogodilo?
- težište na problemu a ne na osobi

Kako se osjećaš u vezi s tim?
-potrebno je izraziti osjećaje a ne prosudbe ili vrednovanja, govorenje iz „ja“ pozicije-može naznačiti smjer u kojem se nalazi rješenje, kroz takvu aktivnost iznosimo svoje prave interese

Što želite da se dogodi?

Što se uistinu može učiniti?
- ovdje je riječ o praktičnim koracima, prihvatljivim svim stranama, koji mogu pridonijeti poboljšanju situacije.

Pregovaranje-jedna od strategija rješavanja sukoba.

Posredovanje
Smirivanje nije i rješenje konflikta, već njegovo odlaganje. Posredovanje ili medijacija je specifičan način rješavanja konflikta pri čemu nepristrana treća strana intervenira u sukob kako bi, kroz niz koraka, vodila sukobljene pojedince ili grupe do rješenja koji oni sami predlažu, biraju i dogovaraju. Proces posredovanja omogućuje osobama u sukobu definiranje svojih problema i potreba, utvrđivanje i izražavanje vlastitih osjećaja i strahova, spoznavanje osjećaja i strahova s druge strane, traženju novog rješenja.

-----
Izvor: M.Ajduković,N.Pećnik „Nenasilno rješavanja sukoba“

 

POVRATAK

Ostali tematski članci

Škola, dijete, kreativnost

Dijete i roditelj, sport

Nasilje nad ženama u obitelji

Optimizam_i_pozitivna_psihologija

Postavljanje granica

Tehnike koje potiču razmišljanje

Slobodno vrijeme u obitelji

Upisi u srednju školu - što i kako?

Uloga oca

Spolnost u adolescenciji

Važnost opuštanja djece i odraslih

Spolnost osoba s umjerenom retardacijom i teškom mentalnom retardacijom

Dogovaranje i pregovaranje

Nasilje u vezama mladih

ADHD

Seksualno pregovaranje: Da ili NE?

Dječje laži

Djeca koja nerado jedu

Tinejdžeri! Znate li o...

Strah od odvajanja

Što je supervizija?

Trgovanje ljudima

Samoubojstvo

Poremećaji u prehrani

Prehrana je puno više od unosa hrane...

Što je vršnjačka medijacija?

Obiteljska medijacija?

Stres i zdravlje - kako se suočiti sa stresom?

Stres u dječjoj dobi

Socijalne vještine

Kako djeca doživljavaju kažnjavanje u obitelji?

Agresivnost u dječjoj dobi

Zaustavimo seksualno nasilje nad djecom!

Kako uvesti pravila spavanja

Volonterstvo danas

7 najvećih pogrešaka u odgoju djece

Život nakon prekida veze

Poremećaji u ponašanju

Razvod i dijete

Odgoj u obitelji

Konstruktivno rješavanje sukoba kao socijalna vještina

Suparništvo između braće i sestara

Što preko praznika?

Komunikacija s djetetom u pubertetu

Ovisnosti danas

Podrška obiteljima s kronično bolesnom djecom

 

Copyright © 2008 Obiteljski centar PGŽ - Sva prava pridržana.